Kada je u pitanju tržište rada sajber bezbjednosti, postoji izražen disparitet u zastupljenosti i zaradama između muškaraca i žena.
Tradicionalno, industrijom sajber-bezbednosti dominirali su muškarci, ali u poslednje vreme postoji stalno rastuća percepcija da postoji potražnja za većom raznovrsnošću i inkluzijom, posebno širom zastupljenošću žena.
Ipak, žene su još uvek nedovoljno zastupljene u sajber bezbjednosti, a nedavne studije pokazuju da žene čine samo jednu četvrtinu (24%) ukupne radne snage u ovoj oblasti.
Generalno, ovo je još više naglašeno u zemljama u razvoju.
U ekonomijama Zapadnog Balkana, neadekvatno učešće žena u politici i donošenje odluka, rodni stereotipi i diskriminacija žena na tržištu rada su prepoznate od strane organizacija civilnog društva kao kritična pitanja rodne nejednakosti.
Prema izvještaju Globalnog indeksa rodne ravnopravnosti, Crna Gora je ostvarila 55 od 100 bodova što je niži rezultat od prosjeka EU od 67,4.
Procenjuje se da će se razlika u industriji sajber bezbednosti još više povećati kao implikacija percipiranog radnog jaza izmedju nivoa digitalne pismenosti među muškarcima i ženama. Marginalizacija i nedovoljno iskorišćenje ženskih kompetencija je relevantna poslovna oblast koja izaziva zabrinutost i prepreka stvaranju stabilnijih i otpornijih ekonomija.
Ovaj disparitet ima negativne implikacije ne samo na nedostatak stručnjaka za sajber bezbjednost koji su deficitarni na globalnom nivou, već i utiče i na rodni disbalans u drugim industrijama. Pored toga, žene korisnici interneta su najčešće podložnije pojedinim oblicima sajber kriminala, od sajber maltretiranja preko osvetničke pornografije, ucjenjivanja slikama/snimcima/prepiskama, proganjanja pa sve do trgovine ljudima.
