U eri kada informacije slobodno i trenutno cirkulišu širom svijeta, pejzaž prijetnji se proširio izvan tradicionalnih sajber napada. Jedna od najpodmuklijih prijetnji s kojima se danas suočavamo su dezinformacije.
Dezinformacije direktno ne oštećuju sisteme niti kradu podatke, ali podrivaju povjerenje, siju neslogu i čak mogu poremetiti cijela društva.
Dezinformacije se odnose na lažne ili obmanjujuće informacije koje se šire bez obzira na namjeru. Mogu nastati iz različitih izvora, uključujući nesporazume, glasine ili čak satiru pogrešno shvaćenu kao činjenicu. S pojavom društvenih mreža javlja se i novi problem kad su u pitanju dezinformacije – njihovo lako i brzo širenje.
U demokratskim društvima, povjerenje je osnova—ljudi moraju vjerovati institucijama, liderima i medijima kako bi donosili informisane odluke. Dezinformacije mogu potkopati ovo povjerenje, dovodeći do skepticizma, pa čak i neprijateljstva prema legitimnim izvorima informacija.
Dezinformacije, takođe, često igraju na ljudske predrasude, jačajući postojeća uvjerenja i na taj način podstiču podjele.
Pandemija COVID-19 pokazala je smrtonosni potencijal dezinformacija. Lažne informacije o tretmanima, vakcinama i samom virusu široko su se proširile, otežavajući javnozdravstvene napore i ugrožavajući živote. Predrasude prema vakcinama, potaknuto dezinformacijama, predstavljalo je značajnu prepreku u postizanju kolektivnog imuniteta.
Dezinformacije se šire putem različitih kanala, pri čemu su društvene mreže najznačajnije. Algoritmi koji pokreću platforme poput Facebooka, Twittera i YouTubea često favorizuju sadržaj koji generiše interakcije, što može uključivati senzacionalističke ili obmanjujuće priče. Efekat eho-komore dodatno pogoršava situaciju, jer su korisnici često izloženi samo informacijama koje se slažu s njihovim prethodnim uvjerenjima.
Botovi i lažni nalozi takođe igraju značajnu ulogu u širenju dezinformacija. Ovi automatski nalozi mogu masovno dijeliti dezinformacije, čineći ih da izgledaju vjerodostojnije i raširenije nego što zapravo jesu.
Da zaključimo, dezinformacije su više od puke smetnje; one predstavljaju značajnu sajber prijetnju sa dalekosežnim posljedicama. U svijetu koji se sve više oslanja na digitalne informacije, osiguravanje tačnosti i pouzdanosti tih informacija je od najveće važnosti. Borba protiv dezinformacija zahtijeva budnost, saradnju i posvećenost istini. Rješavanjem ove prijetnje direktno, možemo zaštititi ne samo naše digitalne prostore već i samo tkivo naših društava.
Jovana Vuković
Koordinator za PR i društvene mreže, Women4Cyber Montenegro
