Zero Trust za male kompanije: Kako izgraditi digitalnu otpornost bez miliona u budžetu?

Kada se govori o razvoju malih preduzeća, najčešće se ističu rast tima, veći prihodi, nova tržišta i klijenti. Rijetko se razmišlja o stvarima koje nisu odmah vidljive, poput sajber bezbjednosti, zaštite podataka ili sigurnosnih procedura. Ipak, u savremenom digitalnom poslovanju, upravo te “nevidljive” stvari često odlučuju o opstanku. Mala i srednja preduzeća, iako često misle da nisu zanimljive mete, u stvarnosti su sve češća meta sajber napada – baš zato što nemaju resurse da se adekvatno zaštite.

Zato je važno edukovati male kompanije o osnovama sajber bezbjednosti i pokazati im da je moguće uspostaviti efikasan bezbjednosni okvir i sa ograničenim sredstvima. Jedan od najsavremenijih i najpragmatičnijih pristupa u tom kontekstu je takozvani Zero Trust model. Zero Trust (nulta tolerancija poverenja) zasniva se na jednostavnom principu – nikome se ne vjeruje automatski, čak ni unutar mreže, već se svaki pristup mora potvrditi, nadgledati i ograničiti. To znači da se umjesto oslanjanja na klasične mrežne granice, uvodi stroga kontrola nad time ko, kako i kada pristupa informacijama i resursima.

Dobra vijest za male firme je da Zero Trust nije proizvod koji morate kupiti, već način razmišljanja koji možete primijeniti postepeno i uz dostupne alate. Prvi korak može biti uvođenje dvostepene autentifikacije (2FA) na svim servisima koji to omogućavaju – besplatno i brzo. Zatim, ograničavanje pristupa podacima po principu najmanjih privilegija – svaki zaposleni ima samo onaj nivo pristupa koji mu je potreban za svakodnevni posao. Podaci treba da budu segmentisani – finansije, klijenti, administracija – tako da eventualni napad ne ugrozi sve odjednom.

Korišćenje password menadžera kao što su Bitwarden ili 1Password pomaže da lozinke budu jake i bezbjedno podijeljene među članovima tima. Takođe, svi uređaji koji pristupaju poslovnim sistemima – uključujući telefone – treba da imaju osnovne bezbjednosne mjere poput lozinki, ažuriranog softvera i mogućnosti daljinskog brisanja u slučaju krađe ili gubitka. Ni monitoring ne mora da bude skup – većina cloud servisa poput Google Workspace i Microsoft 365 nudi osnovne izvještaje o pristupima i promjenama.

Ignorisanje ovih stvari može imati ozbiljne posljedice. Jedan klik na lažni mejl može rezultirati gubitkom važnih podataka, prekidom rada, pa čak i pravnim posljedicama, naročito u kontekstu zakona o zaštiti podataka poput GDPR-a. Klijenti sve češće pitaju kako se njihovi podaci čuvaju, a partneri i investitori žele sigurnost da sarađuju sa firmama koje imaju osnovnu digitalnu higijenu.

Zero Trust nije nešto što se uvodi za jedan dan, ali nije ni rezervisan za velike sisteme i milione u budžetu. Male firme i preduzeća koje ozbiljno pristupe ovim pitanjima ne samo da štite svoj posao, već grade i reputaciju ozbiljnog i odgovornog partnera. Sajber bezbjednost više nije „dodatan trošak“ – ona je temelj zdravog poslovanja. Zato, bolje je početi malim, konkretnim koracima danas, nego plaćati veliku cijenu sjutra. 

Male firme su danas digitalne firme – i njihova otpornost zavisi od toga koliko ozbiljno shvataju bezbjednost svojih podataka, klijenata i timova.

Share the news: